U organizaciji Hrvatskog društva za štitnjaču HLZ-a  i Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnost, 20. svibnja 2009. u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, održan je znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom «Jodna profilaksa – iskustva i nedoumice».

Akademik Zvonko Kusić otvara skup

Na simpoziju su  ugledni inozemni i hrvatski stručnjaci i znanstvenici iznijeli stanje kao i suvremene stavove u području gušavosti i jodne profilakse u Europi i u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na unos joda za vrijeme trudnoće i dojenja.

Naša zemlja, predvođena Klinikom za onkologiju i nuklearnu medicinu KB «Sestre milosrdnice» koja je Referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva RH, ima veliko i uspješno iskustvo u suzbijanju gušavosti adekvatnom jodnom profilaksom koja je dovela do eliminacije gušavosti i drugih poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju, što je od neprocjenjivog značaja za svaku populaciju. Time se Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile ovaj važan javnozdravstveni problem. Ovaj znanstveni simpozij ujedno je bio i svojevrsna potvrda uspješnog dugogodišnjeg rada na ovom području, po čemu je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu. Najnovije rezultate koji pokazuju da u nas više nema gušavosti u djece  i da postoji dostatan unos joda iznio je predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču i predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija akademik Zvonko Kusić.

Značajno snižen unos joda za vrijeme trudnoće može dovesti do brojnih poremećaja vezanih za cjelokupni razvoj djeteta. U mnogim zemljama usprkos dokazanog dostatnog unosa joda u općoj populaciji, jedan dio trudnica često ima unos manji od preporučenog. Na ovom simpoziju raspravljale su se nedoumice oko eventualne potrebe dodatnog nadomjesnog uzimanja joda u trudnoći. U svijetu postoje brojne neslužbene preporuke, no do sada stavovi oko tog pitanja nisu u potpunosti usuglašeni.

Na simpoziju su izlagali najistaknutiji europski stručnjaci: profesor Aldo Pinchera, direktor Međunarodnog udruženja za kontrolu poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda (ICCIDD) i jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u tom području,  profesor Daniel Glinoer, jedan od najeminentnijih stručnjaka po pitanju nedostatka joda u trudnoći te  profesor Sergej Hojker, predsjednik Slovenske komisije za jodnu profilaksu, akademik Ivica Kostović predsjednik Hrvatskog društva za neuroznanost i dr sc. Tomislav Jukić.
Sudionici skupa razmijenili su svoja iskustva i stavove na okruglom stolu čime je završen znanstveni program skupa.

Tijekom simpozija po prvi put su dodijeljene povelje i medalje Hrvatskog društva za štitnjaču „Josip Matovinović“. Nagrada je utemeljena u čast oca hrvatske endokrinologije i autora prvog zakona o jodiranju soli. Dodjeljene su najeminentnijim hrvatskim znanstvenicima za osobit doprinos u razvoju znanstvene misli i stručne djelatnosti u području tireoidologije, a dobitnici su: akademik Ivo Padovan, posmrtno akademik Mladen Sekso (primio doc. dr.sc. Milan Vrkljan), akademik Šime Spaventi, posmrtno prof. dr. sc. Ivan Šimonović (primila akademkinja Krista Kostial-Šimonović) i akademik Zdenko Škrabalo. Nagrade je predao akademik Zvonko Kusić,  a skupu je  prisustvovalo preko 150 sudionika među njima  i  gospođa Natalija Matovinović udovica profesora Matovinovića i kći našega uglednog kirurga prim Antuna Gotlieba.

akademik Ivo Padovan prima medalju „Josip Matovinović“

Akademik Zdenko Škrabalo prima medalju „Josip Matovinović“

Akademik Šime Spaventi prima medalju „Josip Matovinović“

Akademkinja Krista Kostial-Šimonović prima povelju u ime profesora Ivana Šimonovića

Doc.dr.sc. Milan Vrkljan prima medalju „Josip Matovinović“ u ime akademika Mladena Seksa

Gospođa Natalija Matovinović prima medalju „Josip Matovinović“

Umjetničku notu skupu dao je nastup Branke Janjanin-Magdalenić na harfi.