NOVOSTI

Prvi znanstveni simpozij Hrvatskoga društva za štitnjaču može se smatrati povijesnim događajem jer su se prvi put okupili svi stručnjaci i znanstvenici koji se u Hrvatskoj bave tom problematikom. Prvi skup Društva bio je posvećen donošenju smjernica i algoritama u dijagnostici bolesti štitnjače, koja je zbog učestalosti bolesti i nepostojanja smjernica često neracionalna, što otežava i usporava pravodobno otkrivanje bolesti te opterećuje zdravstveni sustav. Sva slična društva u svijetu, okušala su se na tome zadatku da bi se omogućila brža i učinkovitija dijagnostika, a time i bolja skrb o bolesniku.

Bolesti štitnjače spadaju u najčešće bolesti u čovjeka, osobito u žena, a dijagnostički testovi među najčešće izvođene pretrage u nas. Činjenica je da liječnik mora razmotriti i isključiti poremećaj funkcije štitnjače znatno češće nego postaviti dijagnozu. Zbog same teme na simpozij su pozvani samo iskusni stručnjaci raznih specijalnosti koji se bave štitnjačom.

Tijekom posljednja tri desetljeća došlo je do dramatičnih promjena u kliničkoj strategiji dijagnosticiranja bolesti štitnjače i to poglavito poboljšanjem senzitivnosti testova hormona štitnjače i tireotropina te uvođenjem ultrazvuka i citološke punkcije. Ultrazvučna je dijagnostika imala presudan utjecaj na promjenu kliničke percepcije o tome što je normalna štitnjača, a širokim uvođenjem te metode, došlo je i do značajnih promjena u kliničkoj praksi. Jedan od važnih zadataka Društva je i pitanje imaju li struka i znanost dovoljno dokaza za predlaganje probira (screening) za neke poremećaje u rizičnim skupinama.

Uvođenjem smjernica i algoritama postići će se tri cilja: u bolesnika će se brže dolaziti do ispravne dijagnoze, liječnici će u svom radu primjenjivati najnovije znanstvene spoznaje (znanstveno utemeljene smjernice će se periodički mijenjati), a postići će se i gospodarski učinak iako on nije primarni cilj.

Simpozij je završio vrlo živom i korisnom raspravom u kojoj je sudjelovao velik broj sudionika od laboratorijskih stručnjaka do operatera. Posebno su zanimljivi bili prijedlozi stručnjaka za ultrazvuk štitnjače i zalažu se za još širu primjenu te metode, koja je i inače postala dominantna posljednjih godina. Mogla se uočiti razlika u stavovima onih koji osobno rade ultrazvučne pretrage i predlažu njihovu moguću primjenu u dijagnostici autoimunih bolesti i onih koji su tome manje skloni.

Akademik Zvonko Kusić

Predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču